U okviru Međunarodne konferencije "Zelena energija iz otpada uz smanjenje CO₂", u organizaciji Fabrike cementa Lukavac, su predstavljeni detalji istraživanja "Brometar spremnosti država Zapadnog Balkana za održivu tranziciju".
O istraživanju je govorio prof. dr. Mirza Kušljugić, predsjednik Upravnog odbora, Centar za održivu energetsku tranziciju RESET BiH.
"Mi smo proveli istraživanje u tri zemlje Zapadnog Balkana Srbija, BiH i Crna Gora u kojem su učestvovali poznati stručnjaci iz institucija, elektroprivreda, fakulteta. Rezultati će biti objavljeni do kraja godine, nakon čega ćemo sagledati gdje se nalazimo i da konačno nešto pokušamo uraditi", kazao je Kušljugić.
Ono što prve indicije stručnjaka govore je da ni vlade, ni elektroprivrede ne mogu biti nosioci tranzicije jer nisu spremni za to.
"Procjene stručnjaka ukazuju da su vizija, koncepti, finansijski i ljudski kapaciteti kod njih skoro nepostojeći i da će privatni sektor biti nosilac tranzicija što nije slučaj u Srbiji i Crnoj Gori. Razlog tome je što kod institucija ne postoji politička volja, potpisuju se dokumenti i preuzimaju velike obaveze koje ne misle provesti i to postaje veliki problem", istakao je on.
To ukazuje da bi se tranzicija u Bosni i Hercegovini mogla desiti po sljedećem scenariju.
"Dešava se onda i samo pod pritiskom Evropske unije, stranih konsultanata i pod djelovanjem tržišta. To je scenarij ponovljene tranzicije kao što je privatizacija banaka i preduzeća. Najveću cijenu će platiti građani, a privreda će se naći u okolnostima u kojima će se morati sama snalaziti".
Podsjetio je da je 14. jula Evropska unija usvojila prijedlog nove regulative. Ukoliko mi ne krenemo odlučno u energetsku tranziciju, a to znači da nadoknadimo što nismo stigli i i da podignemo kapacitete, odlučnost, zakonsku regulativu u narednih godinu dana, onda ćemo kao država biti izolovani sa aspekta energetske tranzicije sistema.
"Prve posljedice toga mogu očekivati izvoznici električne energije, tako da nije 5 do 12, već 12 i 5. Vrijeme je da se ovome ozbiljno počne razgovarati tamo gdje treba", poručio je Kušljugić.
U suprotnom, problem kao što je povećanje cijena električne energije koji se dešava zbog regionalnih procesa, neće biti jedini.
"Trebamo shvatiti da obnovljive izvore energije neće praviti samo elektroprivrede, već privatne kompanije i investitori, a država treba da vidi kakve sve koristi može imati od toga", naglasio je.
Istakao je da će upravo danas na skupu Zapadnog Balkana ponovo biti potpisana izjava u kojoj se potvrđuje predanost čelnika Zapadnog Balkana da u potpunosti provedu Zelenu Agendu.
Podsjetimo, prema Agendi 2030, kompletna Evropa bi trebala zamijeniti upotrebu nafte, uglja i plina zamjenskim alternativnim gorivima, što mnogi stručnjaci smatraju novom industrujskom revolucijom.
