To se dogodilo dva puta tokom jedne nedelje u maju i izazvano je prezasićenošću hidroelektričnih kapaciteta.
Kao rezultat proljećnog otopljenja vode većeg od uobičajenog, to znači da je snabdijevanje električnom energijom premašilo potražnju i to je zauzvrat dovelo do toga da cijena električne energije uđe u "negativnu teritoriju".
U igri su bili i drugi faktori. U aprilu je Finska uključila "Olkiuoto 3," svoju najnoviju nuklearnu elektranu. To je najveća nuklearna elektrana u Evropi i obezbijediće 14% potreba za električnom energijom u Finskoj.
Godišnje doba je takođe pomoglo, jer umjerene temperature proljeća znače manju potražnju za hlađenjem i grijanjem.
Hidroenergija proizvodi 23% električne energije u Finskoj, nuklearna energija proizvodi 33%, dok fosilna goriva čine samo 15%.
Prošle godine Rusija je prekinula snabdijevanje Finske strujom i gasom, ali stručnjaci kažu da je Finska uspjela da prebrodi energetsku krizu bolje od većine zahvaljujući svom malom oslanjanju na fosilna goriva.
sd.rs
7.6.2023. godine
