Savez sindikata radnika rudnika FBiH za 27. jul ove godine najavljuje moguće masovne proteste zbog alarmantnog stanja u kojem se nalaze rudnici u ovom dijelu BiH. Svoje nezadovoljstvo posljednjih dana, kroz ostanke u jamama, manifestovali su komorati rudnika u Mramoru i Biloj, a standard rudara i sigurnost na radu u mnogim drugim jamama su na izuzetno niskom nivou.

Sinan Husić, predsjednik Saveza sindikata radnika rudnika (SSRR) FBiH, kaže kako je ključni zahtjev u pregovorima s Vladom FBiH usmjeravanje 1,5 feninga od proizvedenog kilovat-časa električne energije za ulaganje u modernizaciju rudnika. "Mi smo Vladi FBiH dostavili sporazum koji sadržava osam tačaka. Oko sedam smo se složili, dok oko osme tačke još nema dogovora. Rudari su do danas sami nosili teret socijalne cijene električne energije, a Vlada FBiH je na taj način kupovala socijalni mir. Mi više ne možemo sami nositi taj teret", kaže Husić. Sakib Slijepčević, pomoćnik ministra u Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH, ističe kako je resorno ministarstvo poslalo pozitivne odgovore po svim tačkama sporazuma koji je predložio Savez sindikata radnika rudnika FBiH, te da se pokušava doći do zakonskog modaliteta kako bi se dogovor i realizovao. Međutim, Husić kaže kako resorno ministarstvo deklarativno podržava zahtjeve SSRR i da se konačan dogovor ne nazire. "Naš zahtjev o izdvajanju 1,5 feninga za rudnike po proizvedenom kilovat-času električne energije na godišnjem nivou bi rudnicima donosio oko 105 miliona KM. Ne kažemo da izdvajanje mora biti 1,5 feninga, odnosno spremni smo s Vladom FBiH sjesti za pregovarački stol i dogovoriti taj iznos", navodi Husić. Rudnici u FBiH, kako kaže Husić, trenutno nemaju nikakvih primitaka po osnovu proizvodnje električne energije, a ističe kako je Vlada FBiH uredbom o administrativnoj cijeni uglja u praksi obezbijedila socijalnu cijenu električne energije za potrošače. "U preostalih sedam tačaka predloženog sporazuma mi se u četiri tačke obavezujemo da ćemo sprovesti određene mjere i otkloniti uočene slabosti u sopstvenim redovima. Također, tražimo od izvršne vlasti u FBiH da podrži gradnju novih termoenergetskih objekata u FBiH", zaključuje Husić. Ukoliko Vlada FBiH prihvati svih osam tačaka predloženog sporazuma, Husić ne želi prejudicirati da li će takva odluka po automatizmu povećati cijenu električne energije domaćinstvima i privrednim subjektima. Međutim, ukoliko Vlada FBiH ne postigne kompromisno rješenje s predstavnicima rudara iz rudnika u FBiH, prvi put nakon 1990. godine na protestima ispred sjedišta izvršne vlasti imat će i rudare. Izudin Kešetović, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, navodi da svako povećanje cijena električne energije ima efekat na rast cijena robe u širokoj potrošnji. "To je takozvano zidanje cijena na principu uvođenja dažbina ili parafiskaliteta koji se različito nazivaju, počev od povećanih stopa do apsolutnih naknada. U pravilu se radi o novom poreskom teretu sa tzv. alokacijom na mjestu potrošnje", rekao je Kešetović i doda da je objašnjenje o ulaganju u rudnike čista prevara građana. Kako je naveo, Vlada ima mogućnosti uvođenja mjera kojima bi se učinio efikasniji sistem poslovanja energetskog sektora, što podrazumijeva i sektor proizvodnje uglja. "Finansijske dubioze rudnika kao zavisnih društava prevazilaze obim nekoliko stotina miliona KM ili razinu cijelog budžeta FBiH. U osnovi se radi o raspodjeli dohotka u plate, koje su u energetskom sektoru zaštićene kolektivnim ugovorima i nisu u korelaciji s tržištem radne snage niti s rezultatima poslovanja", navodi Kešetović.

Oko 50 povjerilaca tuzlanske fabrike deterdženata Dita, uključujući banke, dobavljače, radnike i institucije zasjedalo je u Tuzli i donijelo odluku da Dita nastavlja rad. - Sve što je Sindikat radnika zahtijevao, Skupština povjerilaca je uvažila - potvrdio je Feni predsjednik Sindikata radnika Dite Dževad Mehmedović. Kaže da je dogovoreno da nema prodaje Dite u dijelovima, već samo u kompletu, ukoliko do toga dođe. Zaključeno je također da svi povjerioci traže strateškog partnera za ovu tuzlansku fabriku. Formirano je i Vijeće povjerilaca Dite, koje broji sedam članova, od kojih su tri člana iz reda radnika. - Dita nastavlja bez likvidacije u stečaju - ističe Mehmedović. Smatra da ovo nije pobjeda samo Dite i radnika, koji su četiri godine istrajali u borbi i očuvali imovinu fabrike, već da je ovo i poruka svim preduzećima u FBiH i RS-u koja imaju sliče probleme. - Ovo je poruka i da stečaj nije likvidacija, već oporavak - istakao je Mehmedović. Podsjeća da je Općinski sud Tuzla donio odluku o stečaju Dite, koji će trajati narednih pet godina, te se radnici nadaju da će se iznaći pravi strateški partner i da će ova tuzlanska fabrika ponovo raditi u kapacitetima po kojima je bila poznata u regiji. - Ditini radnici znaju napraviti proizvod i hoće raditi - poručio je stečajni upravnik Dite Hajrudin Kunalić, poručivši građanima da trebaju kupovati domaće proizvode, te da trgovački lanci treba da budu na strani domaće proizvodnje.

Nastavak saradnje fabrike obuće Aida i preduzeća Intral BH iz Lukavca bio je tema današnjeg sastanka premijera Tuzlanskog kantona Bege Gutića, ministra industrije energetike i rudarstva TK Srđana Mićanovića i direktora Aide Bahrudina Bašića sa vlasnikom Intrala BH Borutom Lukežom i generalnim direktorom Kompanije Alijom Šehovićem. Govoreći o trenutnim aktivnostima Vlade Tuzlanskog kantona u pogledu rješavanja situacije u Aidi, rečeno je da je potpisivanje sporazuma sa radnicima u završnoj fazi, te da će odmah po okončanju tog postupka i verifikacije od strane Skupštine Tuzlanskog kantona, direktor Bašić nadležnom sudu podnijeti zahtjev za pokretanje stečaja u tuzlanskoj fabrici obuće. „Zbog obaveza i dugovanja koja se gomilaju svakim danom rada Aide u ovakvom statusu, nama je u cilju da se stečaj otvori što prije. Ipak očekujemo da će se zbog procedura i zakonski predviđenih rokova stečaj proglasiti za oko mjesec dana“ istakao je premijer Gutić. Kada su u pitanju započete aktivnosti, saradnja i budući odnos Aide i Intrala BH, istaknuto je da bi u Aidi bilo uputno voditi programirani stečaj kroz koji će se Aida nastaviti voditi u interesu povjerenika, ali i radnika kojih bi dio tokom provođenja stečajnog postupka mogli nastaviti raditi u Aidi. Direktor i vlasnik kompanije Intral BH su istakli da im je, na osnovu upita njihovih klijenata, želja i htjenje da u perspektivi ova saradnja dvije fabrike iznjedre rast proizvodnje i nova zapošljavanja.

U zgradi Kantonalne privredne komore Tuzla za danas (11,oo sati) je najavljeno održavanje sastanka Skupštine povjerilaca fabrike deterdženata ˝Dita˝, na kojem bi se trebalo izabrati vijeće povjerilaca koje će donositi sve buduće odluke. ˝Prvi put ću prisustvovati jednom takvom sastanku, a od stečajnog upravnika saznali smo da će doći advokati povjerilaca tj. banaka i dobavljača. Bilo je govora da će to novo tijelo biti sastavljeno od sedam članova, odnosno predstavnika radnika, banaka, te velikih i malih dobavljača, ali to još uvijek nije zvanično. Ono što radnici očekuju jeste pozitivna odluka da 'Dita' nastavi sa radom i da se zaustavi nakaradna politika koja dolazi iz Sarajeva, a guši privredu u Tuzlanskom kantonu˝, izjavila je Emina Busuladžić, članica Sindikata ˝Dite˝. Busuladžić je dodala da su nedavnim pokretanjem proizvodnje i prodajom tečnih deterdženata radnici ˝Dite˝ proteklih dana poslali poruku da ˝znaju, mogu i žele raditi˝. Loši privatizacijski potezi upropastili su ovu, nekada u regiji vodeću fabriku za proizvodnju deterdženta. Unazad tri godine proizvodnja u ovoj fabrici je stala, a sve vrijeme radnici su održavali proteste. ˝Za fabriku i svoja radna mjesta borili smo se na minus 25 stepeni, kao i na nepodnošljivim vrućinama. Sa protesta smo apelovali da nam dozvole da radimo. Poručivali smo da ne krademo mašine i materijal, za šta su nas optuživali, a ukazivali smo na stvarne kriminalne radnje. Bez plaća i naknada borili smo se za ovu fabriku i uspjeli smo je sačuvati˝, podsjetila je Busuladžić. Od marta ove godine tvornica je u stečaju, a ukupna dugovanja ˝Dite˝ procjenjuju se na oko 30 miliona KM. U fabrici godinama niko osim uposlenika zaštitarske agencije nije radio, a objekt se usljed prokišnjavanja krova i poplava počeo pretvarati u ruševinu. Od totalnog kraha, fabriku su spasili radnici, koji su početkom juna počeli sa čišćenjem postrojenja. Nakon što su u ˝Diti˝ ponovo dobili električnu energiju i vodu, uključili su mašine i počeli sa proizvodnjom. ˝Od zaliha sirovina koje smo imali na stanju, ponovo smo počeli raditi ono što najbolje znamo. Proizveli smo tečne deterdžente, čiji kvalitet nije upitan, a zbog oštećenja parovoda, još uvijek ne možemo proizvoditi praškasti deterdžent. Građani i trgovački lanci pružili su nam veliku podršku i ohrabrili su nas da nastavimo sa radom˝, kazala je Busuladžić.