Ambasadorica Francuske u Bosni i Hercegovini Claire Bodonyi u okviru radne posjete Tuzlanskom kantonu, posjetila je i Kantonalnu privrednu komoru Tuzla. Nakon susreta sa Begom Gutićem premijerom Kantona, predstavnicima Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport TK te sa Jasminom Imamovićem gradonačelnikom Tuzle, upriličen je sastanak u Komori kako bi se ambasadorica upoznala o stanju u privredi na području Tuzlanskog kantona. "Cilj posjete Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla je da pronađemo mogućnost za operativnu ekonomsku i privrednu saradnju Francuske i Tuzlanskog kantona" izjavila je medijima ambasadorica Bodonyi. Istakla je kako je cilj posjete upoznavnje sa velikim privrednim područjima koja omogućavaju uspostavljanje suradnje s francuskim preduzećima u okviru prenosa iskustava, vještina ili uspostavljanju partnerstva, te je najavila da će u narednom periodu ponovo posjetiti Tuzlu i TK. Esad Arnautović, dopredsjednik Kantonalnu privrednu komoru Tuzla, je za ovu priliku organizovao posjetu ambasadorice "Pivari" dd Tuzla kako bi se razmotrile i Ambasadi Francuske ponudile mogućenosti saradnja sa Tuzlanskom pivarom. U toku razgovora u Komori, otvoreno je još niz mogućnosti saradnje u raznim sferama sa brojim privrednim subjektima sa područja Tuzlanskog kantona. Predložio dopredsjednik Arnautović i da se razmotri potencijalna saradnja koja bi mogla biti uspostavljena, ukoliko se ukaže potreba Francuske, i sa fabrikom Koksno-hemijski kombinat, u okviru koje je i fabrika đubriva, a čija je kompletna oprema za proizvodnju zamišljena na francuskom sistemu. Nakon sastanka u Komori, Ambasadorica Francuske u Bosni i Hercegovini Claire Bodonyi je u pratnji Esada Arnautovića dopredsjednika Kantonalne privredne komore Tuzla, posjetila "Pivaru" dd Tuzla i razgovarala sa direktorom Fahrudinom Salihovićem.

Na stečajnom ročištu Industrije deterdženata „Dita“, na kojem je stečajni upravnik Hajrudin Kunalić utvrđivao (ne)opravdanost potraživanja povjerilaca od „Dite“ kao neosnovana, odnosno zastarjela, ocijenjena su potraživanja „Lore“ i marketinške agencije „Fabrika“, piše Slobodna Bosna. Naime, većinski vlasnik tvornice „Dita“ Haris Abdurahmanović od firme koju je finansijski upropastio preko svoje sarajevske firme „Lora“ potraživao je 4,5 miliona KM. Stečajni upravnik Kunalić potraživanje „Lore“ odbacio je zbog zastare, kao i potraživanje „Fabrike“ od 300 hiljada KM, što su uposlenici „Dite“, koji su u finansijskoj konstrukciji biznismena Abdurahmanovića trebali biti kolateralna šteta, popratili gromoglasnim aplauzom, navodi SB.

Ako je suditi prema mišljenju pojedinih eksperata, akcija masovne kupovine proizvoda Dite kroz kampanju putem društvenih mreža može se kopirati na druge firme, ali s druge strane sam model buđenja firme nije snažan kao što se čini. Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Muris Čičić smatra kako su puno bitnije stvari previđene te da se trenutno dešava jedna "bajkovita priča" koja zapravo nema smisla. "To što se radi je dokaz koliko se javnost slabo informiše. Društvene mreže su i podrška, ali i problem, jer se tu može javiti ko hoće i o ekonomiji može pričati i ko ima i ko nema veze s njom. Dita je žalostan slučaj koji traje dugi niz godina i ja se pitam što se ovo nije uradilo ranije? Ali ni ovo nije nikakav model. Stečajni upravnik je našao neke sirovine, podržale ga neke distributivne kuće i sad sve izgleda kao bajka. Meni je žao jer se stvara slika da je moguće ovim rješenjima pokrenuti proizvodnju", rekao je Čičić za Klix.ba dodavši da trenutni zamah kupovine ne može trajati vječno. "Šta nakon kupovine 2-3 deterdženta? Šta ako ne valja i ako je konkurencija bolja? Ja ću prvi kupiti njihove proizvode iz patriotskih razloga, ali ova priča je šuplja ko švicarski sir!", rekao je Čičić. On je naglasio i problematiku same prirode trenutnog pokretanja proizvodnje koja je za Čičića izuzetno sumnjiva. "Ko je pokrenuo proizvodnju i sa kojim novcem? Ko je platio sirovinu, ko je platio struju, ko je platio vodu i ko će platiti radnike? Da bi se nešto pokrenulo morate imati impute, morate imati kapital. Mašine ako su stajale 7-8 godina morate ih popraviti, a ko ih je popravio? Stečajni upravnik je pokrenuo tu proizvodnju, radnici nisu jer bi oni to uradili davno da su mogli. Ovaj slučaj zaslužuje ozbiljniju analizu i neko mora otići tamo i ispitati ko je zapravo sve pokrenuo", rekao je Čičić objasnivši da je medijska slika akcije potpuno pogrešna. "Ja ovo ne bih rekao da ovo ne stvara presedan i uvjerenje da se radi o tome kako je zločesta vještica uzrokovala gašenje tvornica. To ne ide tako i ovakav model Dite ne postoji i nije moguć. Romantična priča koja nas sve dira emotivno je nemoguća na način kako se prezentuje javnosti", zaključio je Čičić.

    Akcija na Facebooku

Predsjednica Samostalnog sindikata hemije i nemetala BiH Kata Iveljić ima blaži pogled na stvari i ona smatra kako Ditin model pokretanja proizvodnje može biti kopiran na druge posrnule firme, ali uz određene uslove. "Dita je u problemu i svi smo se fokusirali na nju. Ona nikada nije trebala doći u ovu situaciju. Da je bilo dobro volje vlasti ona nikada ne bi došla u ovakvo stanje. S obzirom na to kakav je bio odnos države u posljednjih 15 godina, i da se uvozio deterdžent koji prevazilazi potrebe građana BiH, kako je onda jedna takva kompanija mogla opstati?", pita se Iveljić koja pozitivno gleda na kampanju na krilima medija i društvenih mreža. "Ono što je pozitivno i zbog čega kažemo da će Dita opstati jeste probuđena svijest građana i politike da zaštiti domaću proizvodnju i radna mjesta. To nas je ohrabrilo, a pogotovo potražnja Ditinih proizvoda. Primjena recepta Dite na neka druga preduzeća zavisi od toga imaju li tržište, jer nema firme koja će pasti ako ima tržište. Zavisi i od toga kojom se proizvodnjom bavi i koliko je za nju zainteresovana šira zajednica", zaključila je Iveljić.

Aktivnosti na planu finansijske konsolidacije Rudnika soli Tuzla bile su tema sastanka premijera Tuzlanskog kantona Bege Gutića i Ministra industrije, energetike i rudarstva TK Srđana Mićanovića sa direktorom Rudnika Amirom Sušićem i Franom Josipovićem izvršnim direktorom za finansijske poslove. Kako je rečeno, trenutno se vode aktivnosti na tzv pretvorbi dugovanja u kapital preduzeća, za što je premijer Gutić izrazio podršku, te istakao da je Rudnik soli Tuzla pozitivan primjer finansijske konsolidacije. Inače, na osnovu podataka i proizvodnih rezultata Rudnika soli „Tuzla“, može se konstatovati da je ovo privredno društvo u 2014. godini ostvarilo veću proizvodnju za 5%  u odnosu na 2013. godinu. Također, za razliku od ostalih privrednih društava sa većinskim državnim kapitalom koja su u 2014. godini ostvarila gubitke Rudnik je u 2014. godini ostvario dobit. Međutim ostvareni dobitak  Rudnika soli „Tuzla“ u 2014. godini znatno je manji u odnosu na dobitak ostvaren u 2013. godini. Ipak može se konstatovati da je Rudnik soli Tuzla na dobrom putu oporavka, ali da mu je ipak povremeno potrebna podrška nadležnih institucija, rečeno je na sastanku.