Prema prognozi britanske nacionalne meteorološke službe Met Office za narednih pet godina, 2016. će vjerovatno biti najtoplija od početka mjerenja. U 2017. se očekuje pad usljed slabljena posljedica El Ninja, pa će se planeta malo ohladiti. Nakon toga i tokom posljednje tri godine ove decenije, slijedi novi talas otopljavanja. “Ne možemo tačno da kažemo koliko toplo će biti, ali nema sumnje da će se nastaviti sveopšti trend porasta temperature”, izjavio je Doug Smith, stručnjak za dugoročnu prognozu u Met Officeu. Aktuelni El Ninjo, meteorološki događaj tokom koga se pojas tople vode stvara u Pacifiku oko ekvatora, samo što nije doživio vrhunac. Međutim, globalno otopljavanje, koje se dovodi u vezu s tim događajem, obično kasni nekoliko mjeseci iza vrhunca, pa će kao posljedica toga 2016. biti još toplija od 2015., najtoplija od početka mjerenja.
Protivnici teorije o globalnom zagrijavanju tvrde da je aktuelni El Ninjo jedini odgovoran za to što je protekla godina bila rekordna po toploti, odnosno da su posljedice emisije ugljen-dioksida nebitne. Smith, međutim, ne dijeli njihovo mišljenje. “I ranije smo imali El Ninjo”, objašnjava on. “Onaj 1997-98. godine bio je naročito jak. Uprkos tome, globalna temperatura je bila niža nego 2015., a razlog je u tome što je zagrijavanje izazvano porastom nivoa ugljen-dioksida u atmosferi danas veće nego 1997-98. godine”. Međutim, prestanak sadašnjeg El Ninja i moguće pokretanje La Ninje – značajnog hlađenja centralnog i istočnog tropskog Pacifika – vjerovatno će privremeno zaustaviti rast globalnih temperatura, tvrdi Met Office. Zato će globalne temperature 2017. vjerovatno biti niže. “Prilično smo sigurni da će sljedeće godine doći do pada”, dodaje Smith. Poslije toga, temperature bi ponovo mogle da počnu da rastu do kraja decenije. “Da li će neka od tih godina – 2018., 2019. ili 2020. preuzeti primat kada je u pitanju temperatura teško je predvidjeti u ovom trenutku”, kaže Smith. Jedan od razloga nesigurnosti je i nedostatak preciznih podataka o zagrijavanju okeana. Da bi unaprijedili prognozu, naučnici su rasporedili robotičke splavove koji bilježe temperature i salinitet na dubinama od 2.000 metara. Sada treba da bude rasporođena nova generacija “Argo” mjernih sistema, koji će prikupljati podatke sa dubine od čak 5.000 metara. “Na taj način ćemo doći do ključnih podataka koji će nam pomoći da dajemo preciznije prognoze”, dodaje Smith.
MOJportal
1.2.2016. godine
