Ukupno kreditno zaduženje Hrvatskih autocesta i Autoceste Rijeka - Zagreb u ovom trenutku iznosi 4,2 milijarde evra. Riječ je samo o glavnici kredita, bez kamata. Od toga 3,3 milijarde evra iznosi kreditno zaduženje HAC-a, a preostalih milijardu evra kreditni je dug ARZ-a. Samo ove godine HAC mora vratiti 575 milijuna evra, a ARZ 90 milijuna evra. Prvu tranšu HAC mora uplatiti već u martu.
Kako bi HAC-u omogućili ovogodišnju isplatu duga, Vlada je prošlog mjeseca pokrenula postupak za sklapanje ugovora o jemstvu između države i Evropske banke za obnovu i razvoj za finasiranje projekta restrukturiranja HAC-a u ukupnom iznosu od 250 miliona evra. Od toga je 200 miliona evra namijenjeno otplati kredita, a preostalih 50 za sprovođenje javne ponude dionica HAC ONC-a. Kako bi pokrilli cjelokupnu ovogodišnju tranšu kredita, Vlada će, osim ovog kredita, tokom godine morati dogovoriti još jedan kreditni aranžman. Sve su to vatrogasne mjere koje Vlada preduzima jer su slijedeće dvije godine kreditne obveze HAC-a još veće te je potrebno pronaći cjelovito rješenje. Naime, HAC u ovom trenutku otplaćuje samo kamate, dok je glavnica kredita netaknuta i u ovom trenutku više niko ne može procijeniti kada bi Hrvatska mogla otplatiti kredite podignute za gradnju autoputeva. Ostane li ovaj model otplate, prema kojem Vlada svake godine podiže novi zajam da bi se otplatile kamate u tekućoj godini, krediti zapravo nikad neće biti otplaćeni. Prema riječima nekoliko sagovornika, jedini finansijski model za spas državnih financija je davanje autocesta u koncesiju ili privatizacija HAC ONC-a, kompanije za upravljanje autocestama. To je u svom mandatu pokušala sprovesti Vlada SDP-a, ali zbog vlastite neodlučnosti i straha od gubitka izbora nije to učinila. Sagovornici tvrde da novoj Vladi zapravo ništa drugo ne preostaje nego da sprovede jedan od ta dva modela. Priče o tome kako će povećani prihodi od cestarina ili uvođenje vinjeta omogućiti refinasiranje kredita i njihovu otplatu jednostavno nisu održive.
biznisplus
5.1.2016. godine
