Još davne 2010. godine Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je donijela „Odluku o proglašenju javnog interesa i pristupanju pripremi i izgradnji prioritetnih elektroenergetskih objekata u Federaciji Bosne i Hercegovine“na čijem spisku se nalaze „HE Glavatičevo, 3x 9,5 MW“, „HE Bjelimići, 2x50 MW“ i „PHE Bjelimići 2x300 MW“čija izgradnja je predviđena na prostoru Grada Konjica odnosno mjesnih zajednica Bjelimići i Glavatičevo. Iako je odluka donesena prije 15 godina gradnja pomenutih hidrocentrala nikada nije realizovana, ali su navedeni projekti nastavili biti prisutni u strateškim dokumentima Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Hercegovačko – neretvanskog kantona među kojima je svakako najznačajniji Prostorni plan HNK u kojima su navedeni ovi objekti.
U međuvremenu, nekih 50 kilometara uzvodno od planiranih hidrocentrala na prostoru administrativne linije razgraničenja između Grada Konjic i općine Kalinovik u entitetu Republika Srpska, izgrađena je i u probni rad puštena HE Ulog, kontroverzni projekat koji je već u probnom režimu rada prezentovao katastrofalne posljedice po rijeku Neretvu.
U toku borbe za spas Neretve od posljedica HE „Ulog“ aktivisti pokreta „Karton revolucija“ su od strane lokalnih aktivista upozoreni da bi bilo poželjno provjeriti nezvanični plan politike na prostoru Federacije BiHu kojem se potencijalno planira, pod izgovorom kontrole posljedica uticaja HE „Ulog“ na gornji tok rijeke Neretve, izgraditi dvije nove hidrocentrale Glavatičevo i Bjelimići te na taj način zauvijek uništiti jednu od posljednjih divljih rijeka Evrope, kao i činjenicu da hidrocentrale Bjelimići i Glavatičevo nikada nisu izbačeni iz strateških projekata Federacije Bosne i Hercegovine te su trenutno u stanju mirovanja.
Prilikom provjere navedenih navoda aktivisti pokreta „Karton revolucija“ su upoznati sa činjenicom da su Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Razvojni program Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini i Grad Konjic započeli proces izrade elaborata za proglašenje planine Prenj zaštićenim područjem. U zvaničnom saopštenju povodom realizacije ovog projekta objavljenom na web stranici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine je navedeno: „Naravno, kada govorimo o granicama zaštite, moramo biti realni i svjesni situacije, ali u ovoj fazi prijedlog će ići tako da dio kanjona Neretve bude naslonjen na zaštićeno područje.“
Na ovaj način se ukazuje na to da planirani obuhvat zaštite Prenja potencijalno ne obuhvata i gornji tok Neretve, iako je Neretva u svom toku kroz Grad Konjic dio masiva Prenja odnosno rijeka koja teče ispod padina planine Prenj te kao takva predstavlja dio prirodne cjeline ove planine. Pored aktivnosti na zaštiti planine Prenj, još 2007. godine je kreirana „Studija izvodljivosti za područje sa posebnim karakteristikama od značaja za Federaciju Bosne i Hercegovine – Igman, Bjelašnica, Treskavica i Kanjon rijeke Rakitnice“kojom je prostor koji se nalazi sa desne obale gornjeg toka rijeke Neretve kao i njene pritoke poput Rakitnice trebale biti proglašenje „Nacionalnim parkom“, pa nakon toga „Parkom prirode“. Navedeni proces nikada nije realizovan, a 2019. godine je uz uključenost predstavnika općina Trnovo, Hadžići te Grada Konjica i Vlade Kantona Sarajevo ponovo aktuelizirana priča o proglašenju navedenog zaštićenog područja, ali navedene aktivnosti nikada nisu sprovedene.
Svjesni činjenice da Hercegovačko-neretvanski kanton još uvijek nema usvojen Zakon o šumama, kao i da entitet Federacija Bosne i Hercegovine već godinama odgađa usvajanje entitetskog Zakona o šumama, alarmirani činjenicama da iz prostorno-planskih dokumenata nikada nisu izbačene hidrocentrale Bjelimići i Glavatičevo, a da entitetska vlada ne poduzima aktivnosti na proglašenju Neretve zaštićenim područjem kao ni konkretnije aktivnosti za osporavanje dozvola i rada na izgrađenoj HE „Ulog“, iz pokreta „Karton revolucija“ ovim putem želimo alarmirati javnost na aktivnije praćenje i mobilizaciju kada je u pitanju proglašenje Neretve zaštićenim područjem.
Kako bi se otklonile sve sumnje i kako bi se zvanično započeo proces spašavanja Neretve na njenom toku kroz Grad Konji,c aktivisti pokreta „Karton revolucija“ su nadležnim lokalnim, kantonalnim i entitetskim insitucijama dostavili niz upita i inicijativa.
Od Grada Konjica je zatraženo da pokrenu „inicijativu za pokretanje procedure za izmjenu tačke I i II Odluke o proglašanju javnog interesa, pristupanju i pripremi izgradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateških partnera i pristupanju dodjeli koncesija kojim je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila javni interes za izgradnju elektroenergetskih objekata: HE Glavatičevo, 3x9,5 MW, HE Bjelimići, 2x50 MW, PHE Bjelimići, 2x300 MW na rijeci Neretvi“. Pored navedenog zatraženo je da lokalna zajednica „pokrene proceduru za proglašenje rijeke Neretve zaštićenim područjem i da započnete ili inicirate izradu odgovarajućeg elaborata kako bi Neretva bila uključena u okvir zaštićenog područja Prenj ili samostalog zaštićenog područja rijeka Neretva“. U dokumentu je naveden i podsjetnik da je Stalni komitet Bernske konvencije, tokom 2022. godine, usvojio Preporuku broj 217 kojom je vlastima Bosne i Hercegovine između ostalog preporučeno: ,,Zabraniti realizaciju projekata HE Glavatičevo i HE Bjelimići, trenutno u mirovanju, zbog dubokog negativnog uticaja na dugački dio toka gornje Neretve uključujući nizvodne efekte i dodatne negativne kumulativne efekte, koji se smatraju nespojivi sa ciljevima kandidata Emerald mreže BA0000002. Ukloniti predmetne projekate iz Prostornog plana.’’
Također, iz pokreta „Karton revolucija“ su zatražili informacije i od resornog kantonalnog ministarstva „Koje je značenje zeleno označenih zona na karti „Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”, koji se nalazi u Kartografskim prilozima Prostornog plana Hercegovačko-neretvanske županije/kantona, u području iznad rijeka Neretve i Rakitnice, koje se nalaze u nadležnosti kantonalnog ministarstva zaduženog za zaštitu okoliša? Molim posebno pojašnjenje šta navedene zone predstavljaju u planskoj dokumentaciji“.
Te odgovore na pitanja da, ukoliko ove zone predstavljaju potencijalna zaštićena područja, zašto do sada nije pokrenut postupak njihove zaštite, da li postoje započete ili planirane aktivnost te koja su tijela odgovorna i rokovi predviđeni za eventulane buduće korake?
Pored navedenih informacija od Vlade Federacije odnosno od resornog ministarstva su zatražene informacije: Koji je trenutni status projekata za izgradnju HE “Bjelimići”, PHE “Bjelimići” i HE “Glavatičevo”? Kopije svih važećih dozvola izdatih za HE “Bjelimići”, PHE “Bjelimići” i HE “Glavatičevo”, ukoliko postoje. Da li je još uvijek na snazi Odluka o proglašanju javnog interesa, pristupanju i pripremi izgradnje elektroenergetskih objekata, izboru strateških partnera i pristupanju dodjeli koncesija kojim je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine proglasila javni interes za izgradnju elektroenergetskih objekata: HE Glavatičevo, 3x9,5 MW, HE Bjelimići, 2x50 MW, PHE Bjelimići, 2x300 MW na rijeci Neretvi? Ukoliko jeste na snazi ova odluka, koja je procedura za stavljanje van snage ili Izmjenu tačaka I i II Odluke kako bi se ovi projekti proglasili da NISU od javnog interesa?
Također, vezano za zaštitu prostora planine Prenj, Federalnom ministarstvu okoliša i turizma će biti dostavljen upit o tome “ U kojoj fazi je procedura proglašenja planine Prenj zaštićenim područjem? Da li je u izradu stručnog mišljenja, elaborata o Prenju za proglašenje zaštićenim područjem uključena i rijeka Neretva kao dio prirodne cjeline planine Prenj? Ukoliko nije, koji su razlozi zbog kojih je rijeka Neretva u svom gornjem toku od entitetetske linije do Boračkog jezera isključena iz Stručnog elaborata?
Ovim putem aktivisti pokreta “Karton revolucija” pozivaju građane i medije za povećani interes kada je u pitanju status gornjeg toka Neretve. Aktivisti pokreta “Karton revolucija” su sve značajne informacije o ovom problemu distribuirali putem društvneih mreža ali i platforme Youtube u digitalnim sadržajima pod nazivom: Prva faza odbrane Neretve. Hoćemo li uspjeti? i Otvaramo tri nova fronta u odbrani Prenja i Neretve.
„Karton revolucija“
13.11.2025. godine
