DISCIPLINOVANJE GIKIL-A: Edin Delić je prvi rekao historijsko „ne“ zločinu


- Umjesto ulaganja u spas Lukavčana od trovanja, koferi novca su odlazili u džepove niza domaćih zvaničnika i u Centralu SDA, čime je kupovano nemiješanje nadležnih u svoj posao. Mnogo toga u i oko GIKIL-a je već uzdrmano, ali pravi „zemljotres“ slijedi nakon oktobarskih izbora i neizbježne smjene pokrovitelja stravičnog  zločina u Lukavcu. -

gikil edin

  • Piše: Armin Bičić

GIKIL – kompanija u spornom većinskom vlasništvu mutnih indijsko-britanskih biznismena, koja od 2003. posluje u krugu nekadašnje lukavačke Koksare, trebalo je, prema ugovornim obavezama, da uloži 110 miliona maraka u projekte zaštite okoline. Do prije petnaestak dana u tu svrhu je investirala samo oko 800 hiljada maraka, što je imalo i ima pogubne posljedice po životnu okolinu i zdravstveno stanje građana Lukavca i okolnih mjesta, jer u proizvodnom procesu u GIKIL-u učestvuju totalno nekontrolisane, a ekstremeno opasne supstance.

  • Strani agresori i domaći izdajnici

Logično se nameće pitanje – kako je bilo moguće da strani vlasnici sve ove godine neometano vrše taj užasni zločin? A odmah se nameće i logičan odgovor:  Umjesto ulaganja u spas Lukavčana od trovanja, koferi novca su odlazili u džepove niza domaćih zvaničnika i u Centralu SDA, čime je kupovano nemiješanje nadležnih u svoj posao. O nekim detaljima te skandalozne dugogodišnje pojave već sam pisao, a iznošenje onih najskandaloznijih činjenica o „zločinima“ te imenima svih „zločinaca“ predstoji u narednom periodu.
Dva događaja su onemogućili da te zločinačke orgije stranih ekološko-ekonomskih „agresora“ i „domaćih slugu i izdajnika“ neometano potraju, po njih vječno i sretno, a po živote građana Lukavca i radnika GIKIL-a tragično, te po budžet Tuzlanskog kantona – katastrofalno.

  • Niko ne smije da vas truje

Prva prepreka tom opakom zlu bio je dolazak na funkciju načelnika opštine Lukavac, Edina Delića, inače i predsjednika lukavačkog SDP-a, prvog od domaćih zvaničnika na svim nivoima vlasti koji se drznuo da uskrati potpis na produženje okolinske dozvole GIKIL-u. Time je Delić snažno pokazao da će ispuniti jedno od svojih glavnih predizbornih obećanja Lukavčanima – da ih više niko neće smjeti i moći trovati! Da oni više neće biti nezaštićene žrtve i taoci nezajažnjivih stranih investitora i „slatkohranih“ lokalnih, kantonalnih i federalnih zvaničnika!
Onda je uslijedila serija ekoloških incidenata sa izlijevanjem katrana i drugih otrovnih supstanci u rijeku Spreču, o opasno trovanje vazduha iznad Lukavca – nikada nije ni prestajalo. Vrhunac su bile teške ozljede nekoliko radnika, sa zamalo izbjegnutim najtežim ishodom u poslednjem ekološkom udesu. Taj dramatični serijal strava i užasa u potpunosti je dao za pravo načelniku Edinu Deliću što je rekao ono istorijsko ne „zločinu“. Tada je on ponovo uputio krajnje alarmantna upozorenja i nadležnim organima i javnosti o tehnološko-ekološkom haosu u GIKIL-u koji svakog trenutka prijeti tragedijom neviđenih razmjera po Lukavac i širu regiju.

gikil edin2

  • Predizborna „briga“

Tek onda se u visokim političkim krugovima u Sarajevu upalila „crvena lampica“ da se mora nešto preduzeti, ne zbog iznenadne pojave njihove brige za zdravlje i živote Lukavčana, već zbog predizbornog straha da bi neka nova havarija u GIKIL-u mogla da u paramparčad razbije san (i uistinu je to samo san!) o opstanku sadašnje vlasti i nakon oktobarskih izbora.
Tek na taj politički mig su nadležni federalni inspektori izdali rješenje o zabrani rada GIKIL-a sa obavezom njegovih čelnika da u najkraćem mogućem roku načine revolucionarni napredak u ulaganjima za sprječavanje trovanja okoline, konkretnije za zamjenu kotlova i filtere. Naši izvori iz GIKIL-a tvrde da je ta radikalna mjera prosto šokirala direktora Debasisha Gangulija i njegove šefove u Londonu, pošto su mislili da su za sve vremena kupili šutnju i podršku domaćih zvaničnika.

  • Ganguly diže gungulu

Zbog toga je Ganguly i digao gungulu  i natjerao svoje dužnike, a istaknute SDA-ove kadrove, Bajazita Jašarevića i Lukavčanina Mustafu Burgića, glavne izvođače  „prljavih radova“ i rasipnike državne imovine prilikom formiranja GIKIL-a da, kako tvrde naši izvori, i vikende provode unutar te firme i zajedno s njim grozničavo traže rješenje za izlaz iz ove situacije.
Podsjećamo da je Bajazit Jašarević, u vrijeme kad su Indijci preuzimali Koksaru, bio premijer Vlade TK-a, dok je Burgić bio na čelu resornog ministarstva energetike i rudarstva. Sve ekološke i ostale nevolje su proizašle upravo iz učešća Jašarevićeve Vlade u skandaloznim izmjenama temeljnog ugovora kojim je nastao GIKIL(Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. Lukavac), a nastao je spajanjem indijsko-bitanske firme firme GSHL sa bh. firmom Koksno-hemijski kombinat (KHK) Lukavac 2003. godine.
Prema početnom ugovoru, Indijci su, naredne četiri godine trebali da investiraju 77 miliona KM, da bi bili većinski vlasnici, s udjelom od 51 posto, a KHK je u novu, zajedničku firmu unio proizvodne programe i sva proizvodna postrojenja. Ali, u samoj realizaciji ugovora, od početka je sve bilo naopako. Naime, Indijci su uložili samo 32 miliona KM, a 45 miliona su izbjegli da uplate. No, naknadno su izdejstvovali od Jašarevićeve Vlade aneks kojima su na čudesan način, iako posjeduju samo 30 posto vlasništva, dobili većinsko upravljačko pravo. To konkretno znači da u Upravnom odboru imaju tri člana, a Tuzlanski kanton, iako stvarni većinski vlasnik, dva.”

gikil edin3

  • Sve je blagosiljao vrh SDA

Zato su se strani investitori mogli ponašati samovoljno, te ignorisati  ekološke obaveze i vještački, preko saradnje sa sestrinskim firmama, gomilati dugove GIKIl-a koji danas, kako saznajemo, iznose preko 200 miliona maraka.
Još 2010. godine radnici GIKIL-a su kroz štrajk i saopštenje upućeno javnosti tražili da se preispita odgovornost svih onih koji su naknadno aminovali i potpisivali kriminalne anekse ugovora, te optužili bivše zvaničnike Vlade TK da su to svjesno činili, na štetu državne imovine i radnika, a u svoju korist.
Ali, ne samo da ta odgovornost nikada nije pokrenuta, već će Bajazait Jašarević ( kao i mnogi drugi akteri ovog ekološkog i ekonomskog zločina protiv naroda i države) stalno biti nagrađivan visokim funkcijama, zaključno sa sadašnjom direktorskom u Elektroprivredi BiH. To govori da on ništa nije radio na svoju ruku, već da je sav navedeni kriminal rađen uz pokroviteljstvo vrha SDA.

  • „Predizborna šutnja“ Kantonalnog suda

A da se itekako radilo o neviđenom kriminalu potvrđuje i činjenica da je Arbitražni tribunal u Beču prije oko dva mjeseca donio negativno rješenje na zahtjev stranih vlasnika GIKIL-a da im se prizna većinsko vlasništvo koje su im Bajazit Jašaarević i Mustafa Burgić, širokogrudno poklonili prije petnaestak godina.
Ono što zapanjuje je da tu odluku međunarodnog suda iz Beča ignoriše Kantonalni sud u Tuzli, koji isuviše dugo razvlači postupak oko donošenja rješenja kojim bi nekadašnji lukavački gigant bio vraćen onome ko je njegov stvarni većinski vlasnik – Tuzlanskom kantonu. Očito je da su darežljivi Indijci ispleli svoju potkupljivačku mrežu i oko dijela pravosuđa koji predano štiti njihove interese.

gikil edin4

  • Čekaju se drugi Delići

A, opet, pošto ovdje nikada nije bilo istinski neovisnog sudstva, ne bi čudilo da sud usporavaju i domaći politički mentori. Oni kojima bi pred predstojeće izbore škodila sudska potvrda da su njihove perjanice, Bajazit Jašarević i ostali, nanijeli neprocjenjive ekološke i ekonomske štete Lukavčanima, radnicima bivše Koksare i Tuzlanskom kantonu.
Zato će i jedan od prvih zadataka ljudi u novoj Vladi TK-a biti, da poput Edina Delića, načelnika opštine i predsjednika SDP Lukavac, udare rukom o sto i javno zatraže od svih nadležnih institucija da prestanu sudjelovati u pomenutim zločinima. Da podviknu: Dosta je više!
Uz sve teškoće, a naročito nagomilane dugove, GIKIL i njegovi radnici će ostati, jer imaju ono najvažnije – tržište. Ali, ne smiju nekažnjeno proći oni koji su profitirali stavljajući toj firmi, Lukavcu i TK-u ekološku i ekonomsku „omču oko vrata“.

25.9.2018. godine

beko 

 pavic1

vip

Banner Lukavac 180x112

kurkumin

 tztk

imel2

izazovb

 autor agencija4

grad na zrnu soli

umel1

 cydonia

sporticus

golden 2018 ng

 seif

piemonte1

ahmedic2

emma

 

nipex1

kapija3

grad tuzla1

vlada tk1