NB Kraljevska Tanja

GT 2024 Antalija

cydonia2

cementara2

mrkic2

Benzin najjeftiniji u BiH, dizel u Makedoniji


Cijena sirove nafte veoma je promenljiva i od početka godine do sada znatno je skuplja.

gorivopumpa2

Naime, početkom godine cijena sirove nafte tipa “brent” bila je oko 37 dolara, krajem januara koštala je ispod 30 dolara, a ovih dana se barel “brenta” prodaje za više od 50 dolara. U skladu sa cijenama sirove nafte, na svim lokalnim tržištima, pa i u Srbiji, mjenjale su se i cijene goriva, a na domaćem naftnom tržištu je, u odnosu na prošlu nedjelju, litar skuplji za oko dinar, pa litar benzina košta oko 133 dinara, dok je litar dizel goriva oko 137 dinara. Iz Udruženja naftnih kompanija Srbije ukazuju da je odnosu na kraj januara, kada je cijena nafte bila na višegodišnjem minimumu i barel “brenta” koštao ispod 28 dolara, sada barel skuplji za oko 85 odsto. Poslije dužeg vremena cijena barela otišla je iznad 50 dolara, jer je u ponedjeljak sirova nafta tipa “brent” prešla tu psihološku granicu, a u srijedu  je za istu količinu trebalo više od 52,24  dolara. U utorak je barel “brenta” koštao 52,73 dolara, a ta cijena je posljednji put zabilježena u oktobru prošle godine. U skladu s cijenama nafte i cijene goriva su se mjenjale, pa je od kraja januara  do sada na tržištu Srbije cijena benzina viša je za oko osam  procenata, a dizela za oko devet. Slične promjene cijene goriva desile su se i u zemljama u okruženju, a kada se uporede cene litre goriva u evrima, litar benzina u Srbiji jeftiniji od regionalnog prosjeka, dok je prosječna cijena dizela i dalje među najvišima. Tako je benzin najpovoljnije kupiti u Bosni i Hercegovini jer je litar 0,89 evra, a najskuplje u Grčkoj gdje košta 1,38 evra. U  Bugarskoj  je litar benzina 0,98 evra, Makedoniji 1,03 evra, a nakon toga sljedi Srbija, gdje za litar benzina treba 1,07 evra. Skuplje nego u Srbiji ovo gorivo košta u  Mađarskoj, gdje litar benzina košta 1,09 evra, Rumuniji 1,10, Crnoj Gori 1,12 evra i Albaniji 1, 16 evra. U Hrvatskoj i Sloveniji ovo gorivo košta gotovo identično, a litar je nešto malo skuplji od 1,20 evra. Kad je u pitanju cijena dizela Srbija je veoma visoko plasirana  jer litar košta oko 1,11 evra, a skuplje ga je natočiti u Albaniji i Hrvatskoj gdje za litar treba 1,12 odnosno 1,16 evra. Dizel je najpovoljnije natočiti u Makedoniji, gdje litar košta 0,81 evro, a potom u BiH – 0,87 evra. U Bugarskoj dizel košta 0,96 evra, a cijena je gotovo ista i u Crnoj Gori jer litar košta 0,97 evra. Iznad jednog evra za litru dizela plaćaju vozači u Rumuniji i Mađarskoj – 1,07 evra,  u Sloveniji je dizel 1,08 evra, dok je u Grčkoj za litar dizela potrebno 1,10 evra. Iako s u cijene u nekoliko država veoma slične i ponekad se razliku za svega jedan evrocent, razlike u cijeni između pojedinih država su velike pa se u zavisnosti gdje se gorivo kupuje, može uštedeti ili potrošiti više novca.

gorivopumpa1

Tako je za punjenje rezrvoara od 40 litara benzina u BiH potrebno 35,6 evra, a u Grčkoj 55,2 evra, što je značajan razlika od čak 20 evra. Za istu količinu goriva u Srbiji treba izdvojiti 42,8 evra. Slično je i pri kupovini dizel goriva jer u Makedioniji za rezervoar od 40 litara treba 32,4 evra, a u Hrvatskoj 46,6 evra. Tako će vozači koji ovu količinu goriva kupe u Makedoniji platiti za gotovo 15 evra manje nego u Hrvatskoj, odnosno oko 12 evra manje nego u Srbiji gdje je za rezervaor od 40 litara dizela potrebno oko 44,4 evra.   

Dnevnik
10.6.2016. godine

Zatvoren sajam „Energa 2016“


- Strani izlagači zadovoljni kontaktima sa domaćim firmama -

Energakraj1


Dodjelom priznanja izlagačima jučer je svečano zatvoren 6. Međunarodni sajam energetike „Energa 2016“ koji je tokom svog trodnevnog održavanja u Tuzli okupio više od stotinu izlagača iz zemlje i inozemstva u oblasti energetike, industrije i rudarstva. Zlatko Alidžanović, predsjednik Uprave Tuzlanskog sajma, istakao je da su kao organizatori sajma prema prvim informacijama, jako zadovoljni rezultatima koje su učesnici ostvarili kroz „B2B“ susrete. - Energa nije sajam masovnog okupljanja, nego tipični poslovni sajam, koji iz godine u godinu ostvaruje očekivane rezulte. Posebno bih istakao vrlo pozitivan odnos prema ovogodišnjem nastupu zemlje partnera Republike Češke koja se predstavila sa blizu 20 kompanija. Očekujem da će rezultati ovog sajma, kroz period koji dolazi, ovjeriti ideju organiziranja ovakvog privrednog skupa, po svemu jedinstvenog u regionu, istakao je Zlatko Alidžanović, predsjednik Uprave Tuzlanskog sajma. Učešće brojnih stranih kompanija na ovakvom skupu dokaz je da te firme u svojim strategijama bh. tržištu pridaju veliki značaj, te su zainteresovane za uspostavljanje poslovnih odnosa sa partnerima u ovom dijelu Evrope. -Ovaj sajam je iz ugla čeških firmi veoma uspješan. Imali smo dosta sastanaka sa bosanskim firmama. Mislim da su ispunjena očekivanja i da su predstavnici različitih firmi mogli da nađu zajednički interes da budu partneri ili da sarađuju na nekim budućim projektima koji će biti u BiH, rekao je Marek Jentschke iz Czech Trade, državne agencije za promociju izvoza. U stručnom pratećem sadržaju sajma učešće je uzelo više od 50 eminentnih stručnjaka iz BiH, regiona i Evrope, koji su kroz u javnosti zapažene panele, prezentacije i konferencije predstavili svoje teme ili projekte. Ovogodišnja Energa održavala se pod pokroviteljstvom Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, te Vlade Tuzlanskog sajma, dok su partneri bili Vanjskotrgovinska/spoljnotrgovinska komora BiH i Privredna/Gospodarska komora FBiH. Za svoj uspješan sajamski nastup priznanja su dobili: Czech Trade, Prumyslova Keramika Sro, PSP Engineering A.S., Temac A.S., Metalcom ZRT, Becker-Warkop SP Zoo, Efacec Praha, Zam-Servis, PWP Wilpo, ETD Transformatory, Ferrit, Inco Engineering S.R.O., Zvvz-Enven Engineering A.S., Ambasada Češke Republike u BiH, ZK – Termochem S.R.O., RSBP Spol S.R.O., Envirmine-Energo A.S., Geotest, Ferrit, Rudar d.o.o., JP Elektroprivreda BiH, EEP Elektro-Elektronik Pranjic Gmbh, Bluetherm, Irma Projekt Sistem d.o.o., Energoinvest dd, Banstroj doo, Luminos doo, Alem Sistemi doo, Č. J. doo, Eco Energy doo, Hifa Oil d.o.o, Elsta Mosdorfer Bosnia doo, Bh Telecom d.o.o., Tehno-Beton d.o.o., Helios d.d., RMU Banovići d.d., Bes Company d.o.o., Vaga Mont d.o.o., Centar Za ekologiju i energiju, Privredna/Gospodarska Komora FBiH, Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska Komora BiH i MN Flex.

PR tim Programa  „Energa 2016“
10.6.2016. godine

Prijem u Ambasadi Narodne Republike Kine u BiH


Povodom organizacije Treće konferencije lokalnih lidera Kine i 16 zemalja Srednje i Istočne Evrope (CEEC), koja će se održati  17. i 18. juna u kineskoj provinciji Hebei, jučer je u Ambasadi Narodne Republike Kine u BiH upriličen radni sastanak sa delegacijom Vlade i privrednika Tuzlanskog kantona koji će se predstaviti na ovoj konferenciji. Bila je ovo prilika da se ukratko predstave potencijali Tuzlanskog kantona, privredni subjekti i sve ono što će sa našeg područja biti prezentovano u okviru Konferencije.

BegoKineskaambasada

U ime Vlade Tuzlanskog kantona jučerašnjem prijemu su prisustvovali premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić i ministar razvoja i poduzetništva Nermin Hodžić. „Ovo je svakako prilika da naši uspješni privrednici ostvare saradnju sa kineskim privrednicima, da eventualno ponude svoje usluge na tržištu Kine. Mi imamo već kompanije koje posluju sa Kinom i to je pokazatelj da je naša privreda konkurentna“, istakao je premijer Gutić. Tema Treće konferencije lokalnih lidera bit će saradnja Kine i zemalja CEEC-a „Nove mogućnosti, nove oblasti, novi prostor, u oblastima ekonomije, industrije, tehnologije, obrazovanja, kulture“, a prisustvovat će joj više od 50 lokalnih lidera 16 evropskih zemalja i 15 lidera kineskih provincija.

9.6.2016. godine

Dita pokrenula liniju za proizvodnju omekšivača


Tuzlanska fabrika deterdženata Dita pokrenula je liniju za proizvodnju omekšivača za rublje. Radnici i sindikat tvrde da je Dita ovim kompletirala proizvodnju i postigla prijeratni proizvodni potencijal. Ipak, umjesto optimizma u Diti preovladava zabrinutost za budućnost fabrike. Tuzlansko preduzeće duguje povjeriocima više od 30 miliona KM, a procijenjena vrijednost fabrike je 17 miliona KM. Sindikat strahuje da bi nakon neuspjele prodaje Dite metodom javnog nadmetanja u narednom pokušaju metodom neposredne pogodbe cijena za fabriku mogla biti znatno niža.

ditaomeksivac

9.6.2016. godine

Energetska efikasnost je neiskorištena razvojna šansa bh. ekonomije


„Evropski sistem trgovanja emisijama – perspektive trgovanja emisijama Co2 u BiH“ bila je tema panela drugog dana specijaliziranog sajma „Energa 2016“ koji se ovih dana održava u Tuzli, dok je konferencijski  obrađena tema „Energetska efikasnost u zgradarstvu – generator ekonomskog razvoja BiH“. Edin Delić sa RGGF-a Univerziteta u Tuzli, jedan od moderatora ovog panela, kazao je da je tržište emisijama u EU veoma razvijeno, dok je to u velikoj mjeri velika šansa i za BiH. -Koncept razmjene trgovine emisijama funkcioniše na jednostavan način. Učesnik u proizvodnji koji želi da reducira emisije ima pravo da za to povuče finansijska sredstva, dok sa druge strane proizvođač ili zemlja koja želi povećati emisije mora kroz određene mehanizme da investira novac na drugom prostoru. Inicijativa proistekla iz Kyoto protokola da u periodu 2008. – 2012. treba da smanjimo emisije u odnosu na 1990. godinu za 5,2 procenata, bila je naša velika šansa. BiH je 1990. godine bila velika industrijska zemlja što danas nije slučaj.

Energapanel

Po nekim varijantama BIH je propustila šansu da kroz mehanizme vezan za protokol iz Kyota oprihoduje i do 300 miliona eura. Na trgovini emisijama u EU se obrću milijarde eura, dok je BiH van te priče - rekao je Delić. Azra Rogović Grubić, stručni savjetnik za međunarodne odnose u Ministarstvu vanjske trgovine I ekonomskih odnosa BiH, istakala je da je institucija iz koje dolazi zainteresirana za promociju sistema trgovina stakleničkim gasovima. -Pod pokroviteljstvom našeg ministarstva se provodi projekat EKRAN putem kojeg se vrši jačanje kapaciteta institucija na svim nivoima sa ciljem razmjene informacije i iskustava sa zemljama članicama EU I kandidatima, što bi trebalo rezultirati boljoj poziciji BiH u trgovini emisijama Co2. Razgovor na tu temu na Energi bi trebao biti značajan doprinos tome – istakla je Azra Rogović Grubić. U okviru teme „Energetska efikasnost u zgradarstvu – generator ekonomskog razvoja BiH“ razgovarano je o međunarodnim obavezama BiH prema Energetskoj zajednici u ovoj oblasti, implementaciji konkretnih projekata energetske efikasnosti na objektima, te mogućnostima stvaranja novih radnih mjesta kroz projekte energetske efikasnosti. -Samo u segmentu utopljavanja objekata i korištenjem mogućnosti obnovljivih izvora energije poput proizvodnje peleta, stvara se veliki prostor jačanja domaće privrede i stvaranja novih radnih mjesta. To institucionalno mora biti prepoznato – istakao je Ervin Đember jedan od moderatora jučerašnjeg skupa. Svi učesnici u svojim predavanjima i diskusijama su bili saglasni da je je preduslov za vidliv napredak u projektima energetske efikasnosti u BiH, stvaranje sistema koji bi regulisao ovu oblast na teritoriji cijele države. -AKo govorimo o entitetu FBIH sistem trebaju napraviti i implementirati nadležna ministarstva energije, rudarstva i industrije, te prostornog uređenja i zaštite okoliša na federalnom I kantonalnom nivou. Prije svega treba ustrojiti sistem upravljanja potrošnje energije u zgradama, koje troše jako puno energije. Federalno minisitarstvo prostornog uređenja je potpunosti ustrojilo energetsku efikasnost u zgradarstvu, a sada bi ta zakonska rješenja, po meni, kantoni, koji to još uvijek nisu učinili, samo trebali prepisati, čime bi u ovom entitetu uklonili prepreke za zakonsko uređenje ove oblasti u potpunosti – istakla je Jasmina Katica, šefica odsjeka za energetsku efikasnost Ministarstva prostornog uređenja Federacije BiH. Na polju energetske efikasnosti u zgradarstvu u BiH, veliki doprinos je dao USAID koji je uvoj oblasti implementirao 17 projekata na teritoriji cijele BiH. -Projekti su realizirani u saradnji sa drugim stranim organizacijama i domaćim partnerima i pokazali su da je moguće kroz ulaganja u energetsku efikasnost smanjiti potrošnju energije ali i potaći domaću privredu da proizvodi energetski efikasne materijale i opremu, što može biti i ekonomski pokretač razvoja BiH – rekao nam je Mak Kamenica, zamjenik direktora USAID ovog projekta Investiranje u sektor energije. Na konferneciji je posvećena pažanja i energetskom certificiranju, te prirodnim sirovinama kao inovativnim rješenjima građevinskih materijala. Posljednjeg, trećeg sajamskog dana, bit će prezentirana dva projekta „Osnivanje Virtualnog instituta za energiju BiH“, te „Analize i definisanje konretnih mogućnosti korištenja degradiranog rudničkog zemljišta za razvoj MSPA na području SI BiH“.

PR tim Programa  „Energa 2016“
9.6.2016. godine

grin

  balic dec 2022

NBgooglepay

 mamamia

lovic juli 2022 

golden jan 2021 2

 piemonte1

SajamCokKAf baner

emma

 

 

 

 

Volim Tuzlu na Facebooku